-
PROJEKTI
Zlatni taliri - bajka braće GrimmBaka Holle - bajka braće GrimmTri čovječuljka u šumi - bajka braće GrimmZlatni ključić - bajka braće GrimmRadionice kukičanja kreću 24.2.S mladima za budućnost
RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE I KVALITETA ŽIVLJENJA NA PODRUČJU GRADA SINJAVOZARA 2 - VOLONTERI ZA RAZVOJ 2LOZA-D - LOKALNA ZAJEDNICA ZA DJECUPRAVNO SAVJETOVALIŠTE SINJSOCIJALNA SAMOPOSLUGA GRADA SINJA 2021
LOZA-D - LOKALNA ZAJEDNICA ZA DJECUBesplatna primarna pravna pomoć u Sinju, Cetinskoj krajini i Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020.LVC SINJ - novi projekt VOZARAKREATIVNE RADIONICE ZA DJECUKREATIVNE RADIONICE ZA ŽENESOCIJALNA SAMOPOSLUGA GRADA SINJABESPLATNO PRAVNO SAVJETOVALIŠTE - SINJ
Besplatna primarna pravno pomoć u SinjuProjekt LOVOR - Lokalni volonteri za razvojKREATIVNE RADIONICE ZA DJECUKREATIVNE RADIONICE ZA ŽENESOCIJALNA SAMOPOSLUGA GRADA SINJA
LOVOR - Lokalni volonteri za razvojTREĆA DOB - U SRIDU!LOKALNI VOLONTERSKI CENTAR SINJKREATIVNE RADIONICE ZA DJECUKREATIVNE RADIONICE ZA ŽENEBESPLATNA PRAVNA POMOĆSOCIJALNA SAMOPOSLUGA GRADA SINJA
Projekt: Kreativne radionice za ženePROJEKT ''KREATIVNE RADIONICE ZA DJECU''PROJEKT: LOKALNI VOLONTERSKI CENTAR SINJProjekt Socijalna samoposluga Grada SinjaProjekt ''Besplatna pravna pomoć''Projekt: Zaštita starijih osoba od siromaštva i socijalne isključenosti u Cetinskoj krajini
PROJEKT: ''ZAŠTITA STARIJIH OSOBA OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U CETINSKOJ KRAJINProjekt Socijalna samoposluga Grada SinjaProjekt ''Prehrana učenika osnovnih škola na području Cetinske krajine''Projekt ''Besplatna pravna pomoć''Projekt ''Cjeloživotno volontiranje za razvoj Cetinske krajine''Projekt ''Pomagač u nastavi''Projekt Unapređenje ljudskih prava u lokalnim zajednicama
Projekt Socijalna samoposluga Grada SinjaProjekt ''Prehrana učenika osnovnih škola na području Cetinske krajine''Projekt ''Cjeloživotno volontiranje za razvoj Cetinske krajine''Projekt ''Pomagač u nastavi''Projekt Unapređenje ljudskih prava u lokalnim zajednicama„Sigurna mreža – prevencija Internet nasilja nad djecom“POMOĆNICI U NASTAVI 2014./2015.BESPLATNA PRAVNA POMOĆ U 2015. U SINJUCJELOŽIVOTNO VOLONTIRANJE ZA RAZVOJ CETINSKE KRAJINEVOLONTIRANJEM PREMA DRUŠTVENO I EKONOMSKI SNAŽNIJIM ZAJEDNICAMA
„Sigurna mreža – prevencija Internet nasilja nad djecom“POMOĆNICI U NASTAVI 2014./2015.BESPLATNA PRAVNA POMOĆ u SrmeCJELOŽIVOTNO VOLONTIRANJE ZA RAZVOJ CETINSKE KRAJINEBESPLATNA PRAVNA POMOĆ6. KULTURNO LJETO ZA DJECUVOLONTIRANJEM PREMA DRUŠTVENO I EKONOMSKI SNAŽNIJIM ZAJEDNICAMABESPLATNA PRAVNA POMOĆ U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJIPOMOĆNICI U NASTAVILOKALNI VOLONTERSKI CENTAR
U siječnju info dani za novi Erasmus+ program EUAnđelka Samardžić volonterka Sv. Vinka PaulskogCaritasov božićni sajam otvoren do 15.12.U Splitu održan tečaj biološko-dinamičke poljoprivredeVolontiranje u Cetinskoj krajini u 2014.g.U Cetinskoj krajini obilježen Međunarodni dan volontera5.12. Srma obilježava Međunarodni dan volonteraU Sinju održana akcija Srme "Dosta je, neću nasilje"U SUBOTU U SINJU TEČAJ ZA BUDUĆE RODITELJEDavorka Dukić - neočekivano u volonterskim vodamaTečaj biodinamičke poljoprivrede u Splitu 6.-8.12.U Splitu održana edukacija za Europski socijalni modelU Sinju - besplatna predavanja i tečajevi za roditelje i trudniceVojislav Barać volonter u borbi za prava invalidaU Sinju održana akcija ''Hrvatska volontira!''Miško Kerekeš volonter bez zadrške u mnogim akcijamaU Splitu 10. i 11.10. radionice o Europskom socijalnom fonduHumanitarna podjela ženske obućeDV Bili Cvitak Sinj traži volontereU SINJU ZAVRŠENO 5. KULTURNO LJETO ZA DJECUU petak 23.8. završava 5. kulturno ljeto za djecuNovi projekt za razvoj volonterstvaNovosti s radionica za djecuZapočelo 5. kulturno ljeto za djecuRadionica zdravstvene euritmije za odrasle u Sinju5. Kulturno ljeto - RASPORED RADIONICAPoziv volonterima za rad na radionicama za djecu5. Kulturno ljeto za djecu od 22.7.-23.8.2013.od 2.7. Klub žena liječenih na dojci radi svaki danPoziv roditeljima i djeci da preuzmu radove i potvrdeOtkazuje se akcija čišćenje groblja u GlavicamaDani otvorenih vrata u Udruzi SrmaDo 21.6. otvorena izložba dječjih radova1.6. otvorenje izložbe dječjih radova1.-21.6. Akcija prikupljanja odjeće i obuće i socijalna samoposlugaPriručnik LEADER za ruralni razvojSvibanj na kreativnim radionicamaVišnja Miloš volonterka od mladih danaU subotu 11.5. u Sinju besplatne radionice za trudniceU travnju na kreativnim radionicama za djecuSrma u projektu za EU Socijalni modelU Sinju održan 7. Dan narcisaProgram 2013.Besplatno pravno savjetovalište za građane radi četvrtkom
Mlada volonterka Mladenka VučkovićVolonterka Ljubica Bašić iz OtokaPredstavljeni rezultati projekta za Mjesne odboreAkcija ukrašavanja dvorišta škole na HanuBlagdansko čišćenje Kamička19.12. akcija čišćenja KamičkaAkcija za sigurnost građana u prometu u Suhaču i KarakašiciRad mjesnih odbora prati svaki drugi građaninZavršena 13. akcija prikupljanja odjeće i obućeUdruga Cenzura plus - antidiskriminacijska kontakt točkaU Sinju 3. Socijalna samoposluga do subote 1.12.Svaki tjedan: tri prijave za nasilje u obitelji - 1 dijete žrtvaMO BrnazeMO Turjaci13. AKCIJA PRIKUPLJANJA ODJEĆE I OBUĆE DO 1.12.Održana 6. edukativna radionica za MOU Sinju osnovan LAG Cetinska krajinaO radionicama Srme na portalu http://www.agroklub.comMO SinjDANAS Besplatna radionica permakulturnog vrtlarstvaMO RadošićNovi broj e-novina Civilno društvo!Srma organizira besplatnu edukaciju na BračuOdržana 5. edukativna radionica za Mjesne odboreMO ZelovoMO KarakšicaSrma održala radionicu - Gljive i samoniklo jestivo biljeOdržana 4. edukativna radionica za Mjesne odboreOdržana 3. edukativna radionica za Mjesne odboreSrma organizirala radionicu na BračuU Sinju držana edukativna radionica izrade zimnice!Gljive u zimnici - besplatna radionica u Suhaču kod SinjaNovi broj e-novina Civilno društvo!U Sinju u subotu 20.10. - Besplatna radionice o pripremi zimniceU Sinju - besplatne radionice za zdrav život!MO LučaneMO GlaviceMO Obrovac SinjskiNovi broj e-novina Civilno društvo!Srma na Sajmu mogućnostiMO BajagićMO SuhačMO ČitlukMO JasenskoPrvi radovi iz kreativnih radionica za djecuNovi broj e-novina Civilno društvo!Volonteri u akciji u Sinju i VrliciAKCIJA HRVATSKA VOLONTIRA! 21.9. U SINJU I VRLICISastanak volontera Srme 20.9.MO GljevVolonteri - javite se za dječje radionice!BESPLATNA PRAVNA POMOĆ U CENTRU SINJA!Edukacija za udruge u Udruzi MI u SplituPOČELE KREATIVNE RADIONICE ZA DJECU!Novi broj e-novina Civilno društvo!U Glavicama protiv ambrozijeZavršeno 4. kulturno ljeto za djecu!U petak 17.8. u 19 sati završava Ljeto je eto, a šta sad?Radionice za djecu - od početka punom parom naprijed!U Srme besplatne radionice za djecu od 16.7.Srma ovlaštena za pružanje primarne pravne pomoćiOdržana edukacija za Mjesni odbor SinjZavršena 12. akcija skupljanja odjeće i obuće!Dan otvorenih vrata Udruge Srma 16.6.Udruga Srma gost TV DalmacijeMjesni odbori Grada SinjaSocijalna samoposluga odjeće i obuće od 11.-16.6.2012.Održana 3. radionica sa školskim volonterimaOtvoren lov na ambroziju!12. akcija skupljanja odjeće i obućeUklanjanje ambrozije 19. i 20.5.2012.Akcija uklanjanja ambrozije 19. i 20.5. povodom Dana zdravih gradovaU petak 11.5. sastanak za uklanjanje ambrozijeOdržana 1. edukativna radionica za Mjesne odboreOdržana 5. edukativna radionica za volontereSlavonka sinjska volonterka2. radionica za školski volonterski klubOdržana 4. edukativna radionica za volontereOdržan Dan narcisaProdajna izložba Centra Juraj BonačiU Sinju održan sastanak LAG-aDan narcisa u subotu 24.3.2012.3. radionica za volontereMira Bandalo - jedna od osnivačica SrmeSrma podučava učenike volonterstvuNastavlja se edukacija volontera SrmeOdržan sastanak s Mjesnim odborima Grada SinjaGrađani informirani o novom projektu SrmeSastanak s Mjesnim odborima Grada Sinja 7.3. u vijećnici u 17 satiNastavljena edukacija volontera SrmeProjekt podrške Mjesnim odborima Grada SinjaDanica MatićFinancijska izvješća udruga do 29.2.2012.Edukacija volontera Srme
Zabava članova i volonteraSrma na nacionalnoj konferenciji o volonterstvuZavršna konferencija za medije projekta "Što bi dao da si na mom mjestu?"Paula Blažević pobjednica literarnog natječajaU subotu 10.12. Srma obilježila Međunarodni dan volonteraAnita Križanac i Maja BilobrkJavna akcija protiv nasilja u obiteljiPravo na uvećani doplatak za djecuKatica CvrljeSocijalna samoposluga odjeće i obuće od 7.-12.11.2011.Otvoren natječaj za učeničke literarne radove!Volontirajte na sinjskoj Kulturnoj zimnici!Daruje se oprema za bebu!Učenici u eko pohodu na okolišBiodinamička poljoprivreda u SinjuEdukativna radionica u Dubrovniku11. akcija prikupljanja odjeće i obuće za Centar u VrliciOdržana radionica o organizaciji volontiranjaEdukativna radionica na HvaruJavno događanje u ZadruKlub žena liječenih na dojci obilježio Dan ružičaste vrpceSavjet Mreže Udruga Grada Sinja nastavio rad na prijedlozima za kriterijePOZIV VOLONTERIMA - pridružite se Danu ružičaste vrpce 01.10.2011. na Pijaci u SinjuEdukativna radionica u OmišuJasminka VujevićPOZIV VOLONTERIMA - pridružite se Srminoj akciji promocije volonterstvaOdržano besplatno predavanje za trudnicePrijavi se i volontiraj!Maša Borović i Petra DomazetEdukativna radionica u MakarskojJavno događanje u KninuAndrea OmrčenJavno događanje u BenkovcuSanda ŠandrićBlaženka RomacMarica MunivranaDragana ModrićU petak 19.08. završeno 3. kulturno ljeto za djecuSlavenka MaršićMarul u spreju – posprejana fasada OŠ Marka Marulića!U Sinju održana edukativna radionica o pisanju projekataEdukativna radionica u TrogiruOdržano predavanje za trudnice u SinjuEdukativna radionica za UTIS10. akcija prikupljanja odjeće i obućePOZIV VOLONTERIMA - pridružite se ljetnom programu KUS-a SinjPOZIV VOLONTERIMA - pridružite se akciji SRME!Srma na konferenciji EUR-VOL u TrogiruSrma na Danima udruga u PuliMartina BuljanVanja JurelaU Sinju predstavljeni programi EU - Mladi na djelu i Cjeloživotno učenjeOstavimo trag!Udruge i Grad Sinj nastavile rad na donošenju kriterijaSrma odvezla odjeću starijima u OtišićBesplatne radionice za udrugeSrma u novinama "Civilno društvo"Ljiljanka StoilkovskiSinjske civilne udruge u inicijativi donošenja kriterijaSrma 5. put obilježila Dan žena!Marijana Jukić BračuljVolonteri Srme uredili dvorišne klupe Centra Juraj BonačiProjekt "Što bi dao da si na mom mjestu?"Volontiranje u Cetinskoj krajini
Natječaj Ureda za ljudska prava otvoren do 28.03.2011.g.95 KORISNIKA SRMINE SOCIJALNE SAMOPOSLUGE
Dodijeljene nagrade najboljim učenicima
Srma obilježila 5 godina radaU Sinju održana 4. edukativna radionica za udrugeStanje nasilja u obitelji u Cetinskoj krajiniSrma provela akciju protiv nasilja u društvuRezultati literarnog natječaja Udruge SrmaPrikupljanje odjeće i obuće do 13.11.2. BESPLATNI tečaj za trudnice od 17.11. u SinjuOdržana treća edukativna radionica za udrugeDječje ljeto završeno 20.8.2010.U Sinju održan prvi tečaj zdravstvene euritmijeUdruga MI održala u Sinju uvodnu radionicu za udrugeSavjet Mreže Udruga Grada Sinja održao prvi sastanakSkupština Mreže Udruga Grada Sinja izabrala Savjet MrežePrikupljeno 80-tak kutija za Centar u VrliciOsnovana Mreža Udruga Grada Sinja 22.5.2010.Novi mandat dosadašnjim tijelima uprave Srme28 udruga, sindikata i stranaka potpisalo podršku za ostanak rodilišta u Sinju!U srijedu 7.7. volonteri Srme posjetili Centar Fra Ante Sekelez u Vrlici4. Dan narcisa u Sinju obilježen 27.3.2010.g.Zapisnik sa 1. sastanka za osnivanje Mreže Udruga Grada SinjaHumanitarna akcija Cetinski kraj za HaitiViola odorata za Marija Efendića prikupila 9.000,00 kuna
Rezultati literarnog natječajaZahvalnice volonterima i podržavateljima Srme4. GODINU ZA REDOM - AKCIJA ZA NENASILJE U SINJU!Humanitarna predstava Sinjskog kazališta2.075,00 kuna za Marija Efendića!Mario Efendić - humanitarna akcija za ozdravljenjePrezentacije volonterstva srednjoškolcimaDan ružičaste vrpce u Sinju 3.10.2009.g.!Završena 7. akcija za Centar u VrliciPripovjedačica bajki Jasna Held u Sinju s radionicom "Kako pričati bajke?"Završeno prvo kulturno ljeto za djecu i mladeZavršena akcija za Centar za rehabilitaciju u VrliciPrvo javno obilježavanje Dana Europe u Sinju - 79 građana DA, 34 NE pridruživanju Hrvatske Europs
Projekti, akcije, aktivnosti
KORISNI LINKOVI
KONTAKTI

Udruga SRMA

Brnaška 44, 21230 Sinj

tel/fax: (++385) 021/661-661
mobile: (++385) 095/8272-501
e-mail: udruga.srma@st.t-com.hr
donacije: 2330003-1100352723

 

Dodijeljene nagrade najboljim učenicima

10.12.'10

Danas su u prostorijama Udruge Srma dodijeljene nagrade učenicima OŠ za nojbolje literarne radove na temu ''Tolerancija i nenasilna komunikacija''.

Nagrada je uručena i učenici Anamariji Grčić koja je dobila najveći broj bodova.
Natječaj je dio petogodišnjeg programa Udruge Srma ''Dosta je, neću nasilje!'' koji se ove godine provodi uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Grada Sinja.

NAGRAĐENI RADOVI:

 




BODOVI
Ime i prezime razred UKUPNO Mjesto
I. TOLERANCIJA I NENASILNA KOMUNIKACIJA U OBITELJI
Nikolina Budimir Bekan OŠ FPV Sinj 5b 33 1. mjesto
Anđela Munivrana OŠ IM Han 8b 32 2. mjesto
Lucija Kliškinjić OŠ AS Dicmo 6a 31 3. mjesto





II. TOLERANCIJA I NENASILNA KOMUNIKACIJA U ŠKOLI
Nina Maleš OŠ IM Han 8b 34 1. mjesto
Jelena Marija Poljak OŠ IM Han 8a 34 1. mjesto
Marija Maleš OŠ IM Han 6a 30 3. mjesto





III. TOLERANCIJA I NENASILNA KOMUNIKACIJA U DRUÅ TVU
Anamarija Grčić OŠ AS Dicmo 6a 36 1. mjesto
Ana Barać OŠ IM Han 8a 33 2. mjesto
Karla Vučić OŠ IM Han 8a 29 3. mjesto

 

 

Anamarija Grčić, VI.a, OÅ Ante Starčevića, Dicmo

I. mjesto u ukupnom poredku (36 bodova) i u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u društvu''

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija u društvu''

 

''Moje prijateljice i ja dogovorile smo se jednog popodneva da ćemo otići zajedno kupiti neke sitnice koje su nam bile potrebne. Nakon obavljene kupnje otišle smo u park. Sjele smo na klupu i razgovarale. U našoj blizini bile su četiri djevojčice. Njihov razgovor postajao je sve glasniji. Počele su se smijati, ali to nije bio veseli dječji smijeh. Bilo je nešto zlobno u njemu. Ubrzo smo shvatile da se tri djevojčice rugaju četvrtoj. Podsmjehivale su se njenom izgledu, frizuri, odjeći...

Okrenula sam se prema toj djevojčici i ugledala joj oči pune suza. Borila se da ne zaplače. To su primijetile i moje prijateljice. Odlučile smo otići i ne miješati se, ali nismo mogle. Vratile smo se i rekle tim djevojčicama da je ostave na miru. No one nas nisu poslušale, već su se i nama počele rugati. Svakoj od nas su našle neku manu. Sebe nisu ni pogledale.

Kada su shvatile da više nisu glavne, skupile su se i otišle. Djevojčica tužnih očiju bila nam je beskrajno zahvalna. Rado smo je primile u svoje društvo.

Tako se obični izlazak u kupnju pretvorio u pravu malu avanturu. Upoznale smo novu prijateljicu i spriječile jedno u nizu nasilja u današnjem društvu.''

 

 

Nikolina Budimir Bekan, V.b, OŠ Fra Pavla Vučkovića, Sinj

I. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u obitelji'' i 5. mjesto u ukupnom poredku (33 boda)

 

''Nasilje gdje god pogledaš''

 

''Ugasila sam televizor. Ajme, nasilje u domovima! Ugasila sam ga odmah. Upalila sam internet. Ista crta pravac vodi. Nasilje! Svaku stranicu koju otovrim sa strane piše nasilje. Ugasila sam računalo. Umjesto da pričaju kako se nešto lijepo događa, oni pokazuju nasilje, tuču, ratove i opet nasilje. Počela sam biti željna toga da vidim nešto lijepo na TV-u. Ugašeno je sve - čak isključeno. Za potreošeno vrijeme kod TV-a sada će biti učenje i voženje bicikla. Umjesto pola sata interneta sada će biti razmišljanje o dobrim djelima.

Tako sam šest dana prošla bez TV-a i računala. A kad sam počela opet gledati TV - nasilje, tuča, rat i opet nasilje se nastavlja. Računalo, Nasilje, Nasilje i Nasilje. Nema druge nego da opet ugasim TV i računalo. I svi u jednom kažemo: STOP NASILJE!!!''

 

 

Nina Maleš, VIII.b, OŠ Ivana Mažuranića, Han

I. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u školi'' i 2. mjesto u ukupnom poredku (34 boda)

 

''Nasilje u školama''

 

''Što je tolerancija? Poštivanje različitosti i prihvaćanje drugih onakvih kavi jesu, bez obzira na to što nismo isti. Nije bitno koje smo rase, koje vjere i nacionalnosti, svi smo mi ljudi. Nije bitno kakvu glazbu slušaš ni za koji klub navijaš, svi imam pravo na svoje mišljenje. To su razlike koje treba tolerirati - razlike u izgledu i stavovima. Ono što ne treba tolerirati je nasilje. Do nasilja u školi i društvu dolazi upravo zbog razlika - kad se ne uklapaš u društvo, kad si drugačiji i ističeš se...

Postoji više vrsta nasilja, a u mojoj školi je najčešći oblik emocionalno zlostavljanje. Postoje osobe u našem društvu koje nitko ne prihvaća. Zapravo ne razumijem zašto ih nitko ne prihvaća, možda zato što izgledaju drugačije, možda zbog mjesta iz kojeg dolaze... Možda su jednostavno ostavili pogrešan prvi dojam koji više ne mogu ispraviti. Takve osobe svaki dan pate. Svako jutro dolaze u školu, u razred u kojem ih nitko ne prihvaća, u kojem ih svi izbjegavaju, u kojem se nemaju kome obratiti za pomoć. Kao da to nije dovoljno, svakodnevno doživljavaju verbalno zlostavljanje od strane svojih kolega. Svi govore kako im je žao takvih osoba, ali im svejedno ne prilaze. Svejedno im se rugaju i svađaju se s njima. Ne shvaćaju da su oni zapravo zlostavljači, koji svoje žrtve pogađaju riječima. Nisu svjesni činjenice da riječi ponekad bole više od šake i da na srcu ostavljaju najdublje ožiljke. Ne razmišljaju o posljedicama onoga što govore.

I ja sama često kažem nešto što ne bih smjela prije nego razmislim kako bih se ja osjećala da meni to netko kaže. Vjerojatno ne bih voljela da me netko vrijeđa i ponižava svaki dan. U školi bi se, kao i svugdje, trebali ponašati pristojno i govoriti stvari koje neće vrijeđati druge. Ne bi se trebali tući i svađati, iako je život dosadan bez malo ''akcije'' s vremena na vrijeme. Svađe su, po mom mišljenju, u redu, dok ne prerastu u nešto ozbiljno.''

 

 

Jelena Marija Poljak, VIII.a, OŠ Ivana Mažuranića, Han

I. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u školi'' i 2. mjesto u ukupnom poredku (34 boda)

 

'''Tolerancija i nenasilna komunikacija u školi''

 

''Tolerancija. Što uopće znači ta riječ? Svatko ima drugačiji pogled na toleranciju. Različiti ljudi različite stvari toleriraju. No, što je za mene tolerancija?! Susrećem se svakodnevno s natpisom ''Ova je škola mjesto nutle tolerancije na nasilje'' koji krasi zidove gotovo svih učionica. Ipak, ja i dalje nisam sigurna što u stvari znači ta riječ. Naravno, svi znamo, pa tako i ja šta znači riječ tolerancija u teoriji.

Okrenimo se malo, pogledajmo! Je li ta škola doista mjesto nulte tolerancije na nasilje?! Ne! Svaki dan možemo se susresti sa svađama, ogovaranjima, lažima, prijevarama, zadirkivanjima... Zar ne dobijamo onda mi učenici iskrivljenu sliku toga što je tolerancija? U tim prostorijama u kojima se nalaze natpisi, nasilje se tolerira. Nitko ne potiče nasilje, nitko nam ne govori da to trebamo raditi, ali nitko ne poduzima dovoljno velike korake kako bi ga spriječio.

Eto, zato ja ne znam što znači tolerancija. Zato ja mislim da škole nisu mjesto nutle tolerancije na nasilje. Neki bi rekli: ''Ah, to su samo dječja posla!'' Možda njima ništa ne znači što jedno dijete proširi ružnu riječ o drugome. To ''drugo'' dijete tada postaje ignorirano od strane svojih prijatelja. Postane usamljeno, uplašeno, nesigurno. Mnogi će i nakon toga reći: ''Dječja posla.''. Sada, kao djeci, to im ne znači tako puno, ali kad odrastu... To će sigurno ostaviti posljedice. Sjetit će se djetinjstva, toga kako su bili prevareni. Neki možda nikada više neće imati dovoljno vjere u ssamoga sebe, kako bi pristupili drugima. Bit će uplašeni! Sjetit će se djetinjstva... Promijenimo to! Opravdajmo te natpise. Za početak krenimo od nas samih. Jedna osoba MOŽE promijeniti svijet. Budi to ti!''

 

 

Ana Barać, VIII.a, OŠ Ivana Mažuranića, Han

II. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u društvu'' i 4. mjesto u ukupnom poredku (33 boda)

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija''

 

''Riječ tolerancija nekima je zapravo strana riječ (riječ koju ne razumiju). Mnoga se djeca zapravo pitaju što to zapravo znači. Tolerancija je druga riječ za razumijevanje. Tolerirati znači razumjeti i podržati nečije postupke ili mišljenje. Ljudima je često stalo do nečijeg mišljenja, ali ti ljudi od kojih se to traži, često lažu. Mi možemo tolerirati tu laž, lai toj osobi moramo dati do znanja kako znamo da laže. Djeca, ali i odrasli, često izruguju neku osobu ne mareći za osjećaje i mišljenje te osobe. Ta se osoba osjeća usamljeno i često prilagođava svoje osjećaje da bi bila u društvu kakvom želi.

Laži se ne smiju često prihvaćati i ne treba ih tolerirati. Ne treba tolerirati ni nasilno ponašanje, krivotvorenje, lažno predstavljanje i bilo što sliččno. U životu mnogo naučiš, pa tako i ovo. Doživjela sam i znam puno primjera netolerancije, ali je važna i tolerancija. Najviše me smeta nasilno ponašanje u školi među prijateljima.

S druge strane imamo nenasilnu komunikaciju. Nenasilna komunikacija uključuje razgovor s bližnjima, druženje... Roditelji bi trebali mnogo razgovarati s djecom, posebno ako im je dijete adolescent. Prijatelji ponajprije služe kao povjerljiva osoba kojoj možeš vjerovati i povjeriti joj zbilja nešto važno. Volim da oko mene ima događaja, ali bih željela da ti događaji ne sadržavaju nasilje, svađe, tučnjave...''

 

 

Anđela Munivrana, VIII.b, OŠ Ivana Mažuranića, Han

II. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u obitelji'' i 6. mjesto u ukupnom poredku (32 boda)

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija u obitelji''

 

''Tolerancija je za mene pojam koji se odnosi na apsolutno sve osobe. Tolerancija je osjećaj kojeg trebamo njegovati i pružati što je više moguće. Tolerirati se, naravno, ne može sve. Ne smijemo tolerirati npr. Nasilje, u bilo kojem obliku: u obitelji, među vršnjacima, u školi, verbalno ili fizičko. Ono se jednostavno ne smije tolerirati i osobe koje ga vrše ne smiju proći nekažnjeno, jer se tako stvara zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza. Takvu situaciju imami i u današnjem društvu. Nasilja je sve više, a veliki razlog tome je što se ono pokušava skriti i zataškati. Tolerira se samo kako bi se stvorio površinski privid dobrog stanja u društvu, a ono je iznutra vrlo nestabilno.

U ovom slučaju se posebno baziram nasilje u obitelji koje se najčešće vrši nad ženama i djecom. U oba slučaja žrtsve zbog straha ne progovaraju. Žene ponekad ne žele razoriti privid ''velike sretne obitelji'', te ostaju u takvim brakovima. No, problem je u tome što se nasilnici preko noći ne mogu promijeniti i situacija u većini slučajeva ne ide na bolje, stoga ispaštaju djeca koja to sve vrlo dobro vide i osjećaju.

Zbog toga u obitelji moramo biti tolerantni prema problemima, moramo se naučiti nositi sa stresom i svakidašnjim obvezama tako da izbjegnemo nasilje pod svaku cijenu. Trebamo promovirati nenasilnu komunikaciju u svakom obliku i u svakoj mogućoj situaciji gdje bi moglo eventualno doći do nasilnog ponašanja. Nema onog problema koji se ne može riješiti smirenim razgovorom, a nasilje se jednostavno ne isplati.''

 

 

Lucija Kliškinjić, VI.a, OŠ Ante Starčevića, Dicmo

III. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u obitelji'' i 7. mjesto u ukupnom poredku (31 bod)

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija u obitelji''

 

''Krvna veza i životna povezanost između djece i roditelja ne prestaje nikada. Bar bi tako trebalo biti. Iskrenu i nesebičnu ljubav sva djeca moraju doživjeti najprije u svojoj obitelji. Najčvršći temelj obitelji je međusobno razumijevanje. Više nego ikada, razumijevanje je potrebno u doba sazrijevanja djece. Upravo u tim godinama najčešće dolazi do nesporazuma i sukoba. Djeca misle da su dovoljno odrasla i da mogu sami odlučivati o svojim postupcima. Roditelji se često s tim ne slažu. Smatraju da je djeci potrebna njihova čvrsta ruka i mudrost. Ako obe strane ustraju u svojim odlukama, doalzi do problema u obitelji. Problemi se mogu rješavati na različite načine, samo ne nasiljem. Nasiljem se problem ne rješava, nego produbljuje.

Za rješavanje problema potrebno je međusobno uvažavanje, povjerenje i puno razgovora. Nema tog problema koji se ne može riješiti razgovorom.

Djeca ne bi smjela svoje roditelj smatrati policajcima ili neprijateljima, već bliskim osobama koje im žele samo dobro u životu.

Roditelji bi trebali svoju djecu prihvaćati kao osobe koje imaju pravo na svoje mišljenje i uvijek naći dovoljno vremena za razgovor s djecom.

Zato, dragi roditelji, nemojte sa šibom u rukama prilaziti svojoj djeci. Budite im prijatelji i oslonac u životu. I kada nešto zgriješe, pružite im ruku. Roditeljsku ruku djeca će rijetko odgurnuti.''

 

 

Marija Maleš, VI.a, OŠ Ivana Mažuranića, Han

III. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u školi'' i 8. mjesto u ukupnom poredku (30 bodova)

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija u školi''

 

''Tolerancija, zamršena riječ. Na pitanje što za mene ona znači odgovor bi vjerojatno bio ovakav: ''Tolerancija je dopuštanje ili trpljenje do neke određene i normalne mjere.'' no, možda tolerancija ima dublje značenje, možda ona znači da bih i sama trebala pogledati koliko sam ja tolerantna i koliko su drugi toleranti prema meni. Mislim da bih mogla tolerirati nekakvo zezanje, pa čak i zadirkivanje u društvu, samo ako se zadirkivani smije na svoj račun. Ne mogu podnijeti nasilje (psihičko ili fizičko), zanemarivanje, ignoriranje, gađenje prema drugim osobama...

Kao primjer netolerancije u našoj školi izdvojila bih to kako su prošle školske godine učenice 7.b razreda ignorirale i ismijavale jednu učenicu. Ove su se godine počele družiti s tom istom učenicom. Dakle, postale su bolje i pravednije. Nenasilna komunikacija u školi bi bila razgovaranje o nekim međusobnim problemima, a ne tučnjava. Također bi mogli razgovarati o nesporazumima i drugim stvarima. U školi bi možda mogli više razgovarati o problemima među učenicima, ali to je nama svima dosadna tema za razgovor. Više volim kada je u mojoj okolini sve skladno i mirno, ali ponekad je dobro i malo događaja.''

 

 

Karla Vučić, VIII.a, OŠ Ivana Mažuranića, Han

III. mjesto u kategoriji ''Tolerancija i nenasilna komunikacija u društvu'' i 9. mjesto u ukupnom poredku (29 bodova)

 

''Tolerancija i nenasilna komunikacija među prijateljima, u društvu''

 

''Do kada će tinejdžeri sa strahom odlaziti iz svojih kuća i bojati se da ne nastradaju zato što slušaju drugačiju glazbu ili jednostavno vole nešto drugo? Biti drugačiji ne mora biti negativno, nego baš suprotno. Treba prihvatiti činjenice da su ljudska bića prividno različita u govoru, ponašanju i imaju pravo živjeti u miru i biti prihvaćeni. Tolerancija je vrlina koja mir može učiniti mogućim u svijetu.

'Naša srca bole od tuge i mnogo će suza još poteći. Kad bi se od njih mogle sagraditi stepenice, a da su sjećanja traka, mogli bismo se uspeti ravno do neba i vratiti se natrag.' Uz ovakve i slične poruke mnogi su se ljudi opraštali od Miroslava Tunjića, još nedavno nasmijanog 17-godišnjaka iz Županje, čji je život prerano zaustavljen. Miroslava su napali u mraku, istukli, bacili na cestu i ostavili, a zatim ga je pregazio auto. Zašto? Ne, nije oteo ničiju curu, niti ikome ukrao, ali je imao neobičnu frizuru.

Nestalo je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje raznolikosti, nestala je tolerancija. Mnogi ljudi žive u sjeni, da njihova različitost ne dođe na ''zub'' nekomu nasilniku. Ipak, ima i onih koji više vole kad ima događaja, makar bile tučnjave i svađe. Rijetki vole sklad. Mir. Rijetki prihvaćaju sklad. Toleranciju. Rijetki nenasilno komuniciraju. Samo rijetki. Postani i ti jedan od onih ''rijetkih'' i povodom tolerancije i nenasilne komunikacije zapali svijeću. Za mir. Za Miroslava Tunjića, Luku Ritza, Luku Marinca, Franu Despića i ostale žrtve netolerancije. Ali rijetki će pozvati ostale na mir, rijetki će zapaliti svijeću, jer za većinu je to gubljenje vremena i novca. Ali što ako se tvom bližnjemu dogodi ovako nešto? Hoćeš li se zapitati bi li tvoja molitva i zapaljena svijeća spasila nekome život?''

 

« natrag

 

Program se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Udruga Srma je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Središnji državni ured za demografiju i mlade

Ministarstvo pravosuđa i uprave

Grad Sinj

Splitsko-dalmatinska županija


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Hrvatski centar za razvoj volonterstva


Trostruko A za građane

Delegacija EU u RH

Zaklada Kajo Dadić

Općina Nerežišća

Pravobraniteljica za djecu

Swing Consulting

Hit Radio

Ferata

www.sinj.com.hr

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Radio Sunce

Web dizajn, izrada web stranica